Učenici osmih razreda dana 1. listopada vlakom su posjetili glavni grad Hrvatske, Zagreb.
Po dolasku na zagrebački željeznički kolodvor učenici su Zrinjevcem, najstarijim zagrebačkim perivojem Donjeg grada, pa preko Trga bana Josipa Jelačića (mimo Manduševca) stigli do makete Grada podno Kaptola. Tu ih je dočekala licencirana turistička vodičica Gordana Maravić u liku Šenoine učiteljice Branke iz istoimene pripovijesti koja ih je dalje vodila u razgled. U šetnji od makete Grada Zagreba u Bakačevoj ulici, Kaptolom i Gradecom sa završetkom u tunelu ispod Griča vodičica je pripovijedala sadržaj romana Zlatarovo zlato na lokacijama na kojima se događa radnja romana. Tako su prošli pored katedrale, preko Dolca i Krvavog mosta, pored kuće u kojoj je Šenoa pisao i radio, kroz Kamenita vrata i kipa Dore Krupićeve (istinskog zlata staroga zlatara), pored zgrade Hrvatskog Sabora sve do Markova trga gdje su imali prilike vidjeti čuvenu crkvu sv. Marka pored koje su smješteni i Banski dvori - sjedište Vlade Republike Hrvatske. Potom su se spustili do Mesničke ulice i Tunela Griča. Izišavši iz tunela pored zagrebačke uspinjače, završila je i nesretna priča Dore i Pavla kojom je vodičica željela pobuditi interes učenika za prvi roman Augusta Šenoe i prvi hrvatski povijesni roman objavljen davne 1871. u časopisu „Vienac“ te ih potaknuti da nakon šetnje i sami pročitaju roman uz bolje razumijevanje.
Sljedeća destinacija bila je posjet Muzeju zaboravljenih priča. Dok je jedan razred uživao u mističnom okruženju magičnih stvorenja i pojava, druga dva prepustila su se toplini jesenskog sunca na poznatom vikend-okupljalištu „slavnih“, tj. Cvjetnom trgu. Učenici su u spomenutom muzeju istinski uživali u živim slikama, mirisima i doživljajima bogate riznice hrvatske pripovjedne baštine proizašle iz ideje jednog multimedijskog umjetnika – Zdenka Bašića koji većinu svojeg prepoznatljivog i nagrađivanog umjetničkog opusa gradi oko priča koje baštini iz osobne usmene predaje i obiteljskog nasljeđa. Od početka umjetničkog stvaranja Zdenko istražuje hrvatske narodne predaje i mitologiju, a prezentira je kroz razne suvremene medije dajući novi i neočekivani oblik zapostavljenim i skoro zaboravljenim drevnim pričama. Postav ovog muzeja gradi iz svojih ilustracija, oblikujući scenografske prizore, s lutkama i maketama koje postaju jedinstvena prostorna cjelina koja govori kroz sva osjetila. Prepušteni mašti i priči te slijedeći svoja sjećanja, učenici su i sami postali dio priče „Muzeja zaboravljenih priča“.
Posjet Zagrebu završio je šetnjom kroz aleju stoljetnih platana, uz Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti i Umjetnički paviljon, podno spomenika prvom hrvatskom kralju Tomislavu. Puni dojmova učenici su svojim kućama ponijeli još jedno nezaboravno iskustvo.
Napisala: Nikolina Vrbanić
